Home Blog Page 5

Nemački datumi pravila, pisanje

0
nemački datumi pravila

Nemački datumi  pravila i pisanje

Nemački datumi se moraju savladati u poptunosti na početnim nivoima učenja nemačkog jezika.

Nemački jezik zahteva preciznost u pismenom obraćanju i u gotovo svim testovima A1 na neki način če biti postavljen neki zadatak ili pitanje u vezi pisanja datuma.

Da bi se to savladalo najpre moramo savladati nemačke brojeve odnosno redne brojeve

Pročitaj:redni brojevi u nemačkom

1. Koji je danas dan? – Welcher Tag ist heute?

Da bi odgovorili na ovo pitanje moramo znati redne brojeve, nazive dana u nedelji i meseca.

Odgovor glasi:

Heute ist  der dritte Januar.

Nemački perfekat sa haben pomoćnim glagolom, primeri

0
nemački perfekat sa haben pomoćnim glagolom

 

Nemački perfekat je složeno vreme kao i u našem ili engleskom jeziku.

Gradi se od oblika prezenta pomoćnih glagola haben/sein + participa perfekta.

Većina glagola u nemačkom jeziku gradi perfekat sa pomoćnim glagolom haben.

Glagoli koji grade perfekat sa pomoćnim glagolom sein, lista i i pravila slede ispod.

Pročitaj: Nemački perfekat sa sein pomoćnim glagolom

Nemački perfekat sa haben pomoćnim glagolom

Glagoli koji grade perfekat sa haben i predstavljaju većinu glagola u nemačkom jeziku se mogu grupisati na više načina, mi ćemo ovako:

Nemački predlozi za mesto – lokale Präpositionen, tabele, primeri

0
Nemački predlozi za mesto - lokale Präpositionen

Predlozi za mesto u nemačkom jeziku  nam ukazuju na:

 

 

  1. mesto dešavanja neke radnje – wo, gde

  2. pravac kretanja – wohin, kuda

  3. odakle neko ili nešto dolazi, potiče – woher,odakle

woher/ odakle                         wo/gde                                   wohin/ kuda

poreklo/kretanje                      mesto/mirovanje          pravac/ kretanje

Nemački vremenski predlozi – trajanje, Zeitdauer, tabela

2
nemački vremenski predlozi trajanje – Zeitdauer

Nemački  vremenski  predlozi

Veoma važna klasifikacija kod predloga za vreme u nemačkom jeziku je podela na predloge koji se odnose na:

  1. Zeitpunkt
  2. Zeitdauer
    1. Zeitpunkt – pročitaj:tabela, primeri
  1. Zeitdauer se odnosi na vremenski period koji traje, ima početak i kraj – innerhalb des letzten Jahres, tokom prošle godine; während des Essens; najčešća pitanja su wie lange, seit wann, bis wann …

Ono što sledi je tabela sa prilozima za vreme koji definišu Zeitdauer – vremenski period koji traje

Nemački predlozi za vreme Zeitpunkt, tabela, primeri upotrebe

0
nemački predlozi za vreme Zeitpunkt

Nemački predlozi za vreme

Postoji dosta predloga za vreme u nemačkom jeziku i oni se uče jedan po jedan.  Potrebno ih je klasifikovati radi lakšeg razumevanja.

Recimo, postoji klasifikacija prema padežima, koji padež se koristi uz određeni predlog.

Veoma važna klasifikacija kod predloga za vreme u nemačkom jeziku je podela na predloge koji se odnose na:

    1. Zeitpunkt

    2. Zeitdauer

      tabela sa primerima

  1. Zeitpunkt definiše određenu tačku u vremenu, pravi neki presek. To može da bude tačno određeno vreme – u 8 sati ili opisno – u vreme zalaska sunca; najčešća pitanja su wann, um wie viel Uhr
  2. Zeitdauer se odnosi na vremenski period koji traje, ima početak i kraj – innerhalb des letzten Jahres, tokom prošle godine; während des Essens; najčešća pitanja su wie lange, seit wann, bis wann …

Pročitaj: Prilozi za vreme u nemačkom jeziku

Ono što sledi je tabela sa prilozima za vreme koji definišu Zeitpunkt – tačku u vremenu, presek.

Particip prezenta u nemačkom jeziku – građenje i upotreba

0
particip prezenta u nemačkom

Particip prezenta u nemačkom jeziku

Da se podsetimo:

Participium je latinska reč  koja bi mogla približno da se prevede kao nešto što se deli, ima zajedničko. U našem konkretnom slučaju, radi se o vrstama reči koje dele, tj. imaju osobine i glagola i prideva.

Radi lakšeg razumevanja da se podsetimo:

Participi u našem jeziku su glagolski pridevi:

  1. Glagolski pridev radni

Ima oblike za sva tri roda i u jednini i u množini (osobina prideva) a koristi se za građenje vremena.
– Crtao, ja sam crtao
– Radila, ona je radila (koristi se za građenje perfekta, glagolska kategorija)

  1. Glagolski pridev trpni

To je onaj što pomaže kod trpljenja radnje, pasiva a može i da ima pridevsku upotrebu. Takođe spada u nelične glagolske oblike.

Trotz nemački predlog sa genitivom, uprkos

0
trotz nemački predlog sa genitivom

Trotz nemački predlog znači uprkos

Prkos ili inat se na nemačkom kaže Trotz,der.

Od te imenice nastaje predlog trotz, kao što u našem jeziku od imenice prkos nastaje predlog uprkos.

Sada kada smo to zapamtili možemo da se posvetimo ovom nemačkom predlogu koji ide sa genitivom.

Trotz + genitiv

Primeri:

trotz des Regens – uprkos kiši

trotz Frosts und Schnees – uprkos snegu i mrazu

Nemački konjunktiv I i II – objašnjenje, tabele, upotreba

0
nemački konjunktiv

Nemački konjunktiv – Möglichkeitsform, upotreba:

  1. prelazimo u drugu dimenziju – iz realnosti u svet mogućnosti, želja, snova

Es könnte sein, dass sie recht hat.

Moglo bi da se desi da je ona u pravu.

Mogućnost postoji, da li jeste ona u pravu ili nije u trenutku kome to razmatramo, jednostavno – nemamo pojma.

Entweder oder je desto – nemački dvodelni veznici

0
entweder oder je desto

Entweder oder je desto …

U nemačkom jeziku postoje dvodelni veznici. To su veznici koji imaju smisla samo ako se upotrebe u kombinaciji. Obično su pomali dramatični, njima ističemo na neki način ono što želimo da kažemo. Stvar su dobrog stila.

Da se bolje razumemo, primer koji svi znamo iz našeg jezika:

Niti ide Kulinkapetane niti ide‚ niti će ti doći‚ nit’ ‘se nadaj niti ga pogledaj,…

Niti … niti, prilično dramatična kombinacija, zar ne.

Da pređemo na nemački jezik.

Tabela – dvodelni veznici

Nemački obwohl – trotzdem rečenice, zavisne i nezavisne

0
nemački obwohl trotzdem

Nemački obwohl trotzdem – vrste rečenica

Rečenice sa obwohl – trotzdem  često umeju da naprave malu zabunu.

Zato da odmah pređemo na suštinu.

obwohl = trotzdem, iako, uprkos tome, bez obzira (što, na to)

I jedan i drugi veznik znače isto. Koriste se za izražavanje posledice odnosno pravljenje dopusnih rečenica, zavisi po kojoj gramatici učite. Ipak, to je teorija i to zaista nije bitno – niko vas neće ispitivati koju vrstu zavisnih rečenica koristite.

Suština u upotrebi ova 2 veznika se sastoji u sledećem:

This website or its third party tools use cookies, which are necessary to its functioning. If you want to know more or withdraw your consent to all or some of the cookies, please refer to the privacy policy.By closing this banner or continuing to browse otherwise, you agree to our privacy policy.