Home Blog Page 2

Predlozi za mesto sa dativom, nemački

0
Predlozi za mesto sa dativom

predlozi za mesto sa dativom – lokale Präpositionen

Nemački predlozi, kao i predlozi u našem jeziku, spadaju u grupu nepromenljivih reči.

Važno:

Ako si prvi put na sajtu pogledaj tag – oznaku predlozi, nalazi se na kraju teksta, pa i ovog.

Na početku svakog teksta nalazi se kategorija oznaka – za koji nivo učenja je namenjem tekst, A1, A2, B1. Na početku ovog teksta je oznaka A1.

Predlozi za mesto u nemačkom jeziku, lokale Präpositionen,  koriste se kada želimo da objasnimo odnose u okviru nekog mesta, prostora ili pravca.

Ova definicija nije mnogo  važna za sada.

Važno je sledeće:

Kada želimo da dobijemo odgovore na pitanja:

  1. wo – gde
  2. wohin – kuda
  3. woher – odakle

da bismo pravilno odgvorili moramo znati lekciju – predlozi za mesto.

Pogledaj: šta znači i hin a šta her u nemačkom jeziku

Pošto pratimo program učenja gramatike, nivo A1, u ovom tekstu tema je, samo stavka 1.:

Wo? ­Lokale Präpositionen mit DativWo? ­Lokale Präpositionen mit Dativ

Kako je već napomenuto u tekstu, predlozi za mesto u nemačkom jeziku – ­lokale Präpositionen –obuhvataju grupu predloga koji su nam važni za određivanje mesta, prostora ili pravca.

Sada smo već precizinije definisali šta danas učimo:

Kako odgvoriti na pitanje wo? gde , odnosno opisati mesto gde se nešto nalazi.

Predlozi koji su nam potrebni su:

neben– pored, kod

auf – na (horizontalna površina, sto)

an –na  (vertikalna površina zid), uz, pri

 vor – pred, ispred

 hinter – iza

 zwischen –između

 über – iznad

 unter – ispod

 in – u

Pogledaj: nemački predlozi, ­Lokale Präpositionen – nacrtani primeri

Još jednom da ponovimo:

Kada želimo da saznamo gde se nešto nalazi – važno, mesto mirovanje, nema kretanja, koristimo i nemačkom jeziku:

predloge za mesto + dativ

To izgleda ovako:

NominativDativDativ
Da ist…Wo ist

Es ist ...
određeni član

der, die, das; die
neodređeni član

ein, eine, ein; –
der/ein Baumnebendem Baumeinem Baum
die/eine Postnebender Posteiner Post
das/ein Hausnebendem Hauseinem Haus
Da sind
die/- Häusernebenden Häusern– Häusern

Obratite pažnju ne sledeće:

  1. Nemojte nikako zaboraviti nastavak –n u množini imenica
  2. Uočićete neke neobične oblike, konkretno, dolazi do sažimanja nekih predloga sa oblicima člana u dativu muškog i srenjeg roda:

in dem = im

an dem = am

bei dem = beim

Glagoli koji se obično koriste uz ove predloge su:

  • ·  liegen·  stehen ·  sitzen ·  hängen ·  stecken

Prezent nemački pravilni, slabi glagoli

0
prezent nemački pravilni slabi glagoli

Prezent nemački – pravilnih, slabih glagola je tema, ipak moramo da napravimo uvod:

Sva vremena u nemačkom, kao i u srpskom, engleskom i drugim jezicima, mogu se podeliti na osnovu više kriterijuma.

Jedan od tih kriterijuma je sledeći:

  • prosta vremena
  • složena vremana

Šta to konkretno znači?

Prosta vremena gradimo promenom oblika glagola.

Složena vremena gradimo tako što sem glavnog glagola koristimo i pomoćni glagol u određenim oblicima.

Prosta vremena = prezent, preterit

Složena vremena = perfekat, futur, … vremena koja ne možemo da napravimo bez pomoćnih glagola sein, haben, warden

Pročitaj: sein, haben, werden – sve o nemačkim pomićnim glagolima

Prezent nemački jezik

Da bismo napravili prezent nije nam potrebna pomoć pomoćnih glagola.

Prezent gradimo na sledeći način:

Glagolska, infinitivna osnova + lični nastavci za prezent

Glagolska ili infinitivna  osnova u nemačkom jeziku se dobija na sledeći način:

ärgern , bleiben, feiern, marschieren, raten, stehen,  warten …

Od oblika infinitiva odbija se, skida se nastavak –n ili – en.

Pročitaj: sve o infinitivu u nemačkom jeziku

Prezent pravilnih, slabih glagola u nemačkom jeziku

Pravilni ili slabi glagoli u nemačkom jeziku su oni glagoli, kako im ime kaže, koji se menjaju po pravilima, nemaju neke osobenosti i posebne zahteve.

Pitanje – kako znamo koji su glagoli slabi?

Najjednostavnije objašnjenje:

Kada koristimo rečnik, glagoli kod kojih ništa nije naznačeno, samo značenje, to su pravilni ili slabi glagoli.

Nastavci za građenje prezenta su:

lice nastavak
ich e
du st
er/ sie/ es t
wir en
ihr t
sie en
Sie – persiranje en

Kada  primenimo pravilo na konkretan glagol, tabela izgleda ovako:

lieben – infinitiv

primenimo formulu:

lieben

Skinemo nastavak – en i dobijemo osnovu lieb – na koju dodajemo lične nastavke iz tabele.

lice   oblik prezenta
  ich   liebe
  du   liebst
  er / eie / es   liebt
  wir   lieben
  ihr   liebt
  sie/ Sie   lieben

Odmah ćemo uočiti da oblici wir i sie, 1. i 3. lice množine imaju isti oblik kao infinitiv – to je jednostavno tako , formula se mora zapamtiti.

Posebni glagoli:

Glagoli čija se glagolska ili infinitivna osnova završava sledećim slovima:

t; d; m ili  n

arbeiten,  atmen, rechnen

dobiće  – e između osnove i nastavka (radi lakšeg izgovora)

To se dešava samo u 2. i 3. licu jednine i 2. licu množine (ti lični nastavci počinju suglasnikom: – -st, – t, – t)

Tamo gde nastavci imaju – e na početku, sve je uobičajeno.

a r b e i t e n
ich arbeit-e wir arbeiten
du arbeit+e + st ihr arbeit + e + t
er / sie / es arbeit +e +t Sie / sie arbeit- en

Glagoli čija se glagolska/infinitivna osnova završava sledećim slovima:

-s, -ss,  –ß;- x, – tz ili –z

– reisen, reißen, heißen,  mixen, setzen;    sitzen;

Kod ove grupe glagola potrebno je obratiti pažnju na drugo lice jednine.

Umesto nastavka – st, u drugom licu jednine biće nastavak –t pošto osnova završava glasom – s.

Obratite pažnju – glasom a ne slovom!

mixen, faxen  – u pisanju ne postoji s ali –x  izgovaramo –ks

du – 2. lice jednine

faxen – du faxt

simsen –  du simst

schließen –  du schließt

Kod ove grupe glagola oblik 2. i 3. lica jednine je identičan.

Prezent sein haben i mögen

0
prezent sein haben

Prezent sein haben i mögen, oblici u prezentu se uče kao prva stavka, lekcija koja se odnosi na sadašnje vreme u nemačkom jeziku.

Razlozi – to su glagoli koji su nam neophodni za osnovnu komunikaciju:

da saopštimo ko smo, šta smo i odakle smo – sein, biti

da objasnimo šta imamo, posedujemo – haben, imati

Glagol mögen ima poseban tretman.

Značenje ovog glagola, kao i 2 oblika za prezent su nešto što se mora dobro zapamtiti i naučiti bez mnogo razmašljanja i analiziranja o čemu se tu radi – bar ne na početnom nivou učenja nemačkog jezika.

Idemo redom:

Prezent sein haben, mögen – „möchte“

sein – prezent

  sein biti
ich bin ja sam
du bist ti si
er ist on je
wir sind mi smo
ihr seid vi ste
sie/Sie sind oni su/Vi ste

Šta možemo da uočimo iz ove tabele?

Glagol sein je nepravilan glagol. Kao i kod nas glagol biti – ja sam, on je, …, sein ima svoje posebne oblike u prezentu i kao takve ih moramo naučiti napamet bez ikakve analize.

Sada je trenutak da istaknemo da glagoli kao što su sein i haben, sem toga što su glagoli koji imaju svoje značenje, koriste se i kao pomoćni glagoli – za građenje složenih vremena.

Pročitaj: 3 nemačka pomoćna glagola

haben – prezent

  haben imati
ich habe ja imam
du hast ti imaš
er hat on ima
wir haben mi imamo
ihr habt vi imate
sie/Sie haben oni imaju/Vi imate

Prezent glagola haben je malo lakši za učenje. Oblike na koje je potrebno da obratite pažnju:

oblici koji nemaju slovo – b: 2. i 3 lice jednine.

Haben je veoma važan glagol. Kao i sein, glagol haben je pomoćni glagol. Kao glagol u punom značenju, javlja se u mnogim kombinacijama, novim značenjima …

Pogledaj: glagol haben sa prefiksima, u izrazima, primeri ….

mögen – „möchte“

da saopštimo šta volimo, šta nam se dopada – mögen

da saopštimo šta želimo – möchte

Došli smo i do trećeg posebnog ili neobičnog nemačkog glagola čiji ćemo prezent danas naučiti. Odmah vidimo da postoji i oblik pod navodnicima.

O čemu se tu radi?

Glagol mögen znači dopadati se, voleti.

Ich mag Schokolade – volim čokoladu, dopada mi se da je jedem.

  mögen
ich mag
du magst
er mag
wir mögen
ihr mögt
sie/Sie mögen

Međutim tu je i oblik „möchte“ .

Taj oblik ćemo naučiti za sada u svim oblicima prezenta zato što je važno da ga razumemo i koristimo.

Za radoznale – To nije novi glagol – to je konjunktiv preterita glagola mögen, koristi se kada hoćemo fino, učtivo da izrazimo neku našu želju i odnosi se, bez obzira na svoj oblik, na sadašnjost.

Ich möchte Schokolade!

Lepo i učtivo smo saopštili da želimo da jedimo čokolada – baš sada!

Znači oblike möchte u prezentu koristimo da kažemo fino – želim, želela bih, htela bih, …..

  „möchte“
ich möchte
du möchtest
er möchte
wir möchten
ihr möchtet
sie/Sie möchten

To bi bilo sve što moramo da znamo o ovoj temi. Važno je da znamo dobro, napamet, važno je za dalje učenje.

Nemački slovo B-b, spisak reči – nivo A1

0
nemački slovo B reči

Nemački slovo B,b je lekcija broj 2. Učimo listu reči koje moramo savladati ako postoji plan i namera da se položi nivo A1 i dobije zvanični sertifikat. Spisak reči nije moj izum, postoji na mnogim sajtovima i u mnogim rečnicima, obično su reči koje je neophodno savladati označene recimo ovako:

Dieses Wort gehört zum Wortschatz des Goethe-Zertifikats A1.

Nemački slovo B,b, nivo A1 – lekcija 2

  • das Baby, -s, – beba; Sie erwartet ein Baby.
  • die Bäckerei, -, en – pekara. Ich geh mal schnell zur Bäckerei.
  • das Bad – (e)s, Bads, die Bäder – kupatilo.  Ich gehe ins Bad.
  • baden – kupati se; Ich bade nicht so gern, ich dusche lieber.
  • die Bahn, -, -en – put, železnica;  Am Fahrkartenautomaten kann man die Karte für  Bahn lösen.
  • der Bahnhof, – (e)s, die Bahnhöfe – železnička stanica;  Der Zug hält nicht an jedem Bahnhof.
  • der Bahnsteig, -(e)s, -e; peron; Auf welchem Bahnsteig fährt der Zug?
  • pročitaj: Kako kupiti voznu kartu, potrebne nemačke reči
  • bald, ubrzo, skoro; Ich komme bald.
  • der Balkon, -s, -s; balkon;  Die Wohnung hat  einen kleinen Balkon.
  • die Banane, -,  -n – banana; Drei Bananen, bitte!
  • die Bank, – , die Bänke – 1. klupa, 2. banka:
  • 1. Er sitzt im Park auf einer Bank..
  • 2. Die Bank schließt schon um 5 Uhr.
  • bar – gotivina, keš;  Ich bezahle in bar.
  • der Bauch, -(e)s, die Bäuche – stomak;  Schläfst du auf dem Bauch oder auf dem Rücken?
nemački slovo b spisak reči nivo A1
  • der Baum, -(e),die Bäume – drvo;  m Frühjahr blühen die Bäume.
  • *der Beamte – der Beamte/ein Beamter; …-službenik;  Fragen Sie die Beamtin an Schalter acht!
  • * pročitaj – nemački pridevi koji su postali imenice, deklinacija
  • bedeuten – značiti; Was bedeutet das Wort?
  • beginnen – početi; Der Tag hat so schön begonnen.
  • bei  – kod;  Bleib bei mir!

Pročitaj: Predlog bei u nemačkom

  • beide – oba; Beide  Autos sind kaputt!
  • das Bein, -(e)s, -e  – noga; Mein rechtes Bein tut weh.
  • das Beispiel, -(e)s, -e – primer;  Sag mir ein Beispiel ?
  • zum Beispiel/z. B. – na primer;  Es gibt viele Arten der Zubereitung, zum Beispiel Kochen, Grillen, ….
  • bekannt – poznat;  Falco ist sehr bekannt.
  • *der Bekannte, …- poznanik; Sie war eine gute Bekannte von mir…
  • bekommen  – dobiti;  Sie hat die Grippe bekommen
  • benutzen – upotrebiti, koristiti; Darf ich mal Ihre Toilette benutzen?
  •  der Beruf, -(e), -e – zanimanje, profesija; Was sind Sie von Beruf?
  • besetzt – zauzeto;  Der Platz ist besetzt.
  • besichtigen – razgledati;Wenn Sie Zeit haben, dann besichtigen Sie auch die Altstadt.  
  • bestellen  – poručiti;Wir möchten bestellen, bitte.
  • besuchen – posetiti; Du kannst mich mal am Abend  besuchen.
  • pročitaj: be – nerazdvojni prefiks
  • das Bett, -(e)s, -en, krevet;  Noch zehn Minuten, dann ab ins Bett!
  •  bezahlen – platiti: Wo muss ich bezahlen?
  • das Bier , -(e)s, – e – pivo; Noch ein Bier bitte.
  • das Bild, -(e)s, -er – slika;  Ich werde dieses Bild nie vergessen
  • billig – jeftino;  Deine neue Hose wirkt ziemlich billig.
  • die Birne, -, -n – kruška; Ein Kilo Birnen, bitte!
nemački slovo b lekcija
  • bis  – do;  Bis jetzt ist alles in Ordnung.
  • bisschen –malo; Ich spreche Englisch, und ein bisschen Deutsch.


  • Bitte –molim;  Eine Tasse Kaffee, bitte!
    Sprechen Sie bitte leise!
  • die Bitte, -,  -n  – molba; Diese Bitte kann ich nicht ablehnen.
  • bitten – moliti;  Sie bat mich, sie nach Hause zu fahren.  
  • bitter – gorko;   Dieses Bier ist mir zu bitter.
  • bleiben – ostati; Ich bleibe heute zu Hause.
  • der Bleistift, -(e)s, -e – olovka; Hast du einen Bleistift?
  • der Blick, -(e)s, -e,  pogled;  Von hier aus hat man einen guten Blick auf die Stadt.
  • die Blume, -, -n – cvet; Gefallen dir die Blumen?

  • böse – ljut;  Das war nicht böse gemeint.
  • brauchen – trebati; Er braucht viel Geld für sein Hobby.  
  • breit  – širok;  Wie breit ist dieser Tisch?
  • der Brief, – (e)s, -e- pismo; Haben Sie einen Brief für mich?
  • bringen – doneti; Das bringt Glück!
  • das Brot, -(e)s, -e – hleb; Haben Sie auch Weißbrot?
  • der Bruder, -s, die Brüder – brat; Mein Bruder ist älter als ich.
  • das Buch, – (e)s, die Bücher – knjiga;   Das Buch hat 560 Seiten.
  • der Buchstabe, – ns,-n – slovo; ein kyrillischer/lateinischer Buchstabe
  • buchstabieren – govoriti slovo po slovo;  Bitte buchstabieren Sie Ihren Namen.
  • der Bus, – ses , -se – autobus; Wann kommt der nächste Bus?
  • die Butter, -, – , – puter;  Für mich bitte ein Brötchen mit Butter und Käse.

Nemački glagoli akuzativ

0
nemački glagoli akuzativ transitive verben

Nemački glagoli sa akuzativom

Na početku učenja nemačkog jezika i upoznavanja sa nemačkim glagolima potrebno je da uočimo jednu zanimljivost:

Postoje puno paralela u nemačkoj i našoj gramatici.

Pošto je naša gramatika poznata kao veoma teška i komplikovana za učenje, taj podatak nam na prvi pogled ne izgleda sjajno.

S druge strane gledano, ako ne učimo napamet već pokušavamo da razumemo kako funkcioniše nemački jezik – to i nije tako loše.

Dakle –  padeži i glagoli, odnosno nemački glagoli akuzativ

Akuzativ nam je poznat padež.

Koga ili šta vidim?

Wen? – koga

Was? – šta

 Vidim Milenu, knjigu, Marka, telefon, …

To su oblici akuzativa.

Znači naš glagol videti zahteva imenicu u akuzativu.

Grupa glagola koji traže da imenica bude u akuzativu su prelazni glagoli –  Transitive Verben a imenica/zamenica, objekat u akuzativu je Akkusativobjekt.

Prelazni glagoli bukvalno znače da radnja sa subjekta, na neki način prelazi, nastavlja se na objektu.

Druga važna grupa su neprelazni glagoli, to je nije tema ovog teksta.

Šta je zajedničko glagolima iz ove grupe – prelazni glagoli:

1. Prelazni glagoli grade perfekat sa pomoćnim glagolom haben.

Pročitaj: Glagoli koji perfekat grade sa pomoćnim glagolm haben

2. Samo prelazni glagoli grade pravi  pasiv.

Du wirfst den Ball.

Du – subjekat, zamenica u nominativu

wirfst, werfen – glagol, baciti – prelazni glagol

Ista situcija je i u našem jeziku, ja bacam – koga, ili šta, akuzativ

den Ball, der Ball – lopta; den Ball akuzativ

A  u pasivu,  pasiv se uči na višim nivoima, ovo je samo primer da shvatite prelazne glagole, rečenica izgleda ovako:

Der Ball wird von dir geworfen. Lopta je bačena ( od strane tebe, loše zvuči ali nemački voli pasiv)

Nemački glagoli sa akuzativom

Iz ove grupe glagola najpre morate obratiti pažnju na ledeće glagole:

haben, imati posedovati

Glagol haben uvek traži dopunu, odnodno objekat u akuzativu:

Ich habe einen Freund.

nemački glagoli akuzativ

sehen, videti

Er hat fast  die ganze Welt gesehen.

Diesen Film musst du sehen.

suchen,  tražiti

Ich suche   eine neue Wohnung/einen neuen Job.

Listu glagola koji traže objekat u akuzativu pogledajte ovde: nemački glagoli akuzativ – lista

Na kraju a tog teksta imate i tabelu, tekst za preuzimanje – nemački glagoli sa akuzativom, word i pdf format

Nemački ispit, nivo A1 – spisak reči, slovo A, lekcija 1

0
nemački ispit spisak reči

Ako niste do sada saznali, postoji precizan spisak reči koje se moraju savladati za svaki nivo učenja nemačkog jezika – nemački ispit, bilo koji da polažete – Goethe Zertifikat, Telc, …

Goethe institut je izdao rečnike po nivoima, koji sadrže spiskove reči po azbučnom redu podeljene po nivoima A1, A2, B1…

U ovom tekstu je obavezan spisak reči za nemački ispit, nivo A1 slovo a.

Nemački ispit, nivo A1 – lekcija 1 – slovo A

  • ab – od; Ab ersten Mai
  • aber – ali; Es wurde dunkel, aber wir machten kein Licht
  • pročitaj: sve o maloj, važnoj nemačkoj reči aber
  • аbfahren – odvesti se, poći, otići;  Wir fahren um zwölf Uhr ab.
  • die Abfahrt -, -en – odlazak, polazak; Die Abfahrt des Zuges
  • аbgeben – predati;  den Mantel an der Garderobe abgeben
  • abholen – preuzeti, doći po nešto; ein Paket abholen
  • der Absender, -s, -, – pošiljalac; Der Absender des Briefes
  • Achtung! – pažnja, oprez, opasnost; Achtung! Das dürfen Sie nicht tun.
  • die Adresse, -, -en, adresa;   Können Sie mir die Adresse sagen?
  • all- sav, sva, svo, svi, …; Sind alle da?
  • allein – sam     Er kommt allein.
  • also – dakle;   Also, kommst du?
  • alt – star; Mein Auto ist schon sehr alt.
  • das Alter, -s (nema množine) – starost (koliko godina): Alter: 36 Jahre.
  • an – na; das Bild hängt an der Wand.
  • anbieten – nuditi, ponuditi;     Was darf ich dir anbieten?
  • andere – drugi; Er war anderer Meinug.      
  • anfangen – početi, započeti;Was fangen wir heute an?
  • der Anfang – s,  Anfänge – početak; von Anfang an,
  • das Angebot, – (e)s, -e – ponuda; ein gutes Angebot

Heute Nacht war das Licht an.
  • ankommen – doći, stići; Sie kamen gegen 2 Uhr an.
  • die Ankunft – ,Ankünfte – dolazak; die Ankunft des Zuges erwarten
  • anmachen – upaliti (svetlo); Mach bitte das Licht an!
  • (sich) anmelden – prijaviti (se); Wo kann ich mich anmelden?
  • die Anmeldung, -, -en, prijava;  die Anmeldung für den Kurs
  • die Anrede, -, -n, -oslovljavanje;      Schreiben Sie  eine Anrede und einen Gruß.
  • anrufen – nazvati, telefonirati; einen Freund anrufen
  • der Anruf, – (e)s, -e – telefonski poziv; einen Anruf erwarten        
  • die Ansage, -, -n – objava, diktat; ; einen Brief nach Ansage schreiben    
  • der Anschluss – Anschlusses, Anschlüsse – priključak, priključenje; Vom Westbahnhof aus haben Sie folgende Anschlüsse: …
  • an sein – upaliti, uključiti, pokrenuti;  Heute Nacht war das Licht an.
  • antworten – odgovoriti;  Er antwortet nicht.
  • die Antwort, -, -en – odgovor; Er gibt leider keine Antwort.
  • die Anzeige, -, -n – oglas, prijava;     eine Anzeige in der Zeitung aufgeben
  •  (sich) anziehen – obući (se);  Ich muss mich jetzt  anziehen.
  • das Apartment, -s, -s; apartman;  Er hat ein Apartment gemietet.
  • der Apfel, -s, -Äpfel – jabuka; Der Apfel fällt nicht weit vom Stamm
  • der Appetit, -(e)s, -e; apetit;  Guten Appetit!
  • arbeiten – raditi;         Wo arbeiten Sie?
  • die Arbeit, -, -en – rad, posao;an die Arbeit gehen
  • arbeitslos– nezaposlen; Er ist seit einem halben Jahr arbeitslos.
  • pročitaj: negiranje prideva, un-; -los


der Aufzug
  • der Arbeitsplatz, –es, Arbeitsplätze – radno mesto;   ein sicherer Arbeitsplatz
  • der Arm, -(e)s, -e; ruka; sich den Arm brechen,
  • der Arzt, -es, -Ärzte – lekar; Er hat einen Termin beim Arzt.
  • auch – takođe, i;  Wir feiern im Garten, auch wenn es regnet.
  • auf – na; Die Kinder spielen auf der Straße.
  • die Aufgabe, -, -n – zadatak;  eine schwere Aufgabe
  • aufhören – prestati    Der Kurs hört in einer Woche auf.
  • auf sein – ustati/biti na nogama, biti otvoren;  Die Wohnung ist auf.
  • aufstehen – ustati       Ich stehe immer um Uhr auf.
  • der Aufzug, -(e)s,  Aufzüge– lift; mit dem Aufzug fahren
  • das Auge, -s, – n – oko;         Sie hat blaue Augen.
  • aus – iz            Er kommt aus Deutschland.
  • der Ausflug, – (e)s,  Ausflüge, izlet;  einen Ausflug an den Bodensee machen
  • ausfüllen – popuniti; Füllen Sie bitte dieses Formular aus.
  • der Ausgang – (e)s, Ausgänge – izlaz;  Alle Ausgänge waren versperrt.
  • die Auskunft, -, Auskünfte – obaveštenje, informacija izveštaj;  ungünstige Auskunft
  • das Ausland, -(e)s – inostranstvo; Fahren Sie ins Ausland?
  • der Ausländer, – s, -; stranac; Viele Ausländer leben hier schon seit 30 Jahren.
  • ausmachen –  ugasiti, isključiti; Mach bitte das Licht aus!
  • die Aussage, -, -n – izjava;    Ist die Aussage richtig?
  • aussehen –  izgledati; Das sieht schön aus.
  • aus sein – isključiti, okončati, završti; Die Schule ist aus.
  • aussteigen –   izaći, sići; aus dem Bus aussteigen
  • der Ausweis –es, -e – dokument, legitimacija; einen Ausweis kontrollieren
  • (sich) ausziehen – izuvati (se);  Zieh die Schuhe aus, bitte!
  • das Auto, -s, -s – auto; Er kommt mit dem Auto.
  • die Autobahn, -, -en – autoput; Autobahngebühr
  • der Automat, -en, -en – automat;     Die Fahrkarten gibt es nur am Automaten.

Pročitaj: Lekcija 2 – slovo B,b

Nemački pravilni i nepravilni glagoli, slabi i jaki – nivo A1

0
nemački pravilni i nepravilni glagoli

Ako se prisetimo naše gramatike iz osnovne škole,  možda nam padne na pamet da i u našem jeziku glagoli predstavljaju prilično komplikovanu lekciju.

Svega ima – svršenih, nesvršenih, prelaznih, povratnih … raznih vrsta glagola.

Pravilni – nepravilni glagoli, ne  postoji takva lekcija kada učimo našu gramatiku, ne kažem da nemamo nepravilne glagole.

Ko je učio engleski jezik, pravilni- nepravilni, zvuči veoma poznato. Liste nepravilnih glagola koje se uče napamet u engleskom jeziku su uglavnom noćna mora naših đaka.

Slična situacija je u nemačkom jeziku. Uostalom, nemački i engleski jezik spadaju u germanske jezike i njihova gramatika ima puno sličnosti.

Nemački pravilni i nepravilni glagoli

Kada smo na početku učenja nemačkog jezika, nivo A1, tek se na polovini kursa ili učenja susrećemo sa temom – nemački pravilni i nepravilni glagoli.

Pa da vidimo očemu se tu radi:

Svi nemački glagoli, prema vrsti konjugacije, načinu na koji grade vremena, mogu se podeliti na 2 osnovne grupe: pravilni i nepravilni glagoli.

Važna napomena:

U nemačkim gramatikama može se javiti podela glagola na jake i slabe.

Ta podela se smatra zastarelom i polako nestaje.

Suština je ista – razlika je u nazivu:

pravilni = slabi glagoli

nepravilni = jaki glagoli

Nemački pravilni i nepravilni glagoli, osnovne razlike

Postoje 3 osnovne razlike:

1. Promena  vokala/ samoglasnika u glagolskoj osnovi

Na primerima je jednostavnije uoučiti:

Pravilni glagoli:

sagen (infinitiv)

a je u glagolskoj osnovi sag +en

sagte (preterit)

gesagt (perfekat, particip)

Nepravilni glagoli:

finden (infinitiv)

i u infinitivnoj glagolskoj osnovi se menja u oblicima pretereita i perfekta glagola finden

fand (preterit)

gefunden (particip perfekta)

2.  Oblici preterita – nastavci za građenje preterita

Ovo je druga stavka po kojoj razlikujemo pravilne od nepravilnih glagola.

Pravilni glagoli:

Pravilni glagoli koriste sledeće nastavke za građenje preterita:

-te / -test / -te / -ten / -tet / -ten

Primer: Ich sagte

Nepravilni glagoli:

– Nepravilni glagoli koriste sledeće nastavke za građenje preterita:

-, -st, -, -en, -t, -en

1. i 3. lice jednine kod preterita jakih glagola nema nastavka, zato stoji samo crtica

nepravilni glagoli , kao što smo već naveli, imaju i promenu samoglasnika u osnovi u oblicima za preterit

Primer: ich fand_  – (nema nastavka u prvom licu jednine)

Važno:

Za sada je dovoljno samo da razumete princip, olakšaće vam učenje. Kako se pojavi novi glagol u lekciji, obratićete pažnju na ove stavke.

Kako ćete znati?

U svakom udžbeniku postoji rečnik na kraju knjige gde je naznačeno o kakvom glagolu se radi – pravilan/slab ili nepravilan/jak

Pročitaj o preteritu u nemačkom jeziku

3.  Građenje perfekta – oblik participa perfekta

Pravilni glagoli:

Pravilni glagoli dobijaju nastavak –t prilikom građenja participa perfekta.

Primer:

(ich habe) gesagt

Nepravilni glagoli:

Nepravilni glagoli dobijaju nastavak – en prilikom građenja participa perfekta.

Primer:

(ich habe ) gefunden

Naravno, tu je i promena samoglasnika, odnosno stavka 1.

To bi bilo gotovo sve što je važno da se razume i zapamti.

Napominjem da postoji i grupa glagola koji imaju kombanaciju elementa konjugacije pravilnih i nepravilnih glagola, menjaju se po mešovitoj konjugaciji. O tome se uči kasnije na višim nivoima.

Važno:

Radi lakšeg učenja koristite nemačke online konjugatore. Ima ih dosta, o nekima od njih pročitaj: nemački glagoli u svim vremenima

Negiranje prideva nemački jezik – građenje prideva

0

 

Postoji više načina kako možemo nešto da negiramo u nemačkom jeziku.

Pročitaj kako: negacije razne u nemačkom jeziku

U ovom tekstu se bavimo temom: negiranje prideva, sufiksom –los i prefiksom – un.

Pridevi su vrsta reči koja nas interesuje.

Da se podsetimo:

Pridevi su reči koje idu ispred imenice i opisuju imenicu.

  1. Sufiks – los

Važno: los u nemačkom može biti samostalna reč,  i imenica i pridev

Pročitaj: Šta sve znači los u nemačkom

Da se vratimo na temu – primer:

konačan odgovor – konačan (krajnji) je ovde pridev, opisuje imenicu odgovor i znači kraj, nema više odgovora, dopisivanja i slično.

Ako hoćemo u našem jeziku da obrnemo situaciju pa da kažemo da nešto nije konačno, da nema kraja, mi ćemo dodati prefiks (ide ispred reči) bez + konačan (malo glasovnih promena) i dobili smo pridev:

beskonačan – bez kraja, konca.

Da bi razrešili istu sitaciju u nemačkom jeziku upotrebićemo sufiks – los u značenju bez, nečega nema.

Važno:

Sufiks, znači ide na kraj reči!

endlos – beskrajan, beskonačan

Kada želimo da kažemo da nečega nema, da nedostaje, bez te osobine – govorimo o pridevima, u nemačkom jeziku dodajemo – los iza prideva.

Da zaključimo:

Na nivou A1 potrebno je da zapamtite sledeće:

Ako iza nekog prideva vidimo na kraju reči los znamo da nešto nedostaje, nečega nema.

Primeri:

schmerzlos – bol + los = nema bola, bez bola , bezbolan

herzlos – srce + los = nema srcanemilosrdan ili kako mi kažemo bezdušan

erfolglos – uspeh + los = nema uspeha, bezuspešan

nutzlos – korist + los = nema koristi, beskoristan, uzaludan

bedeutungslos – značenje + los = bez značenja, beznačajan, neznatan

negiranje prideva nemački

  1. Prefiks – un

Sada govorimo o prefiksu, znači un – ide ispred prideva i ima funkciju negiranja, nema neke osobine:

unfreundlich, neljubazan = nicht freundlich

Evo još primera:

brauchbar – upotrebljiv

unbrauchbar – neupotrebljiv, beskoristan

unbedacht – nepromišljen, neoprezan

undeutlich – nejasan

ungemain – neobičan

ungleich – nejednak

unruhig – nemiran

unsympathisch – nesimpatičan

unteilbar – nedeljiv kako izgleda ova reč u nemačkom rečniku duden

unvorsichtig – neoprezan

Važno:

Ne moramo da učimo napamet značenje svih reči, ovo je taj slučaj.

Važno je da razumemo značenje i da zapamtimo neke principe i pravila koja nam pomažu u razumevanju i učenju nemačkog jezika

Nemački brojevi – svi nemački brojevi 0, 1, 2, … – do milion, pravila

0
nemacki brojevi

 

Nemački brojevi su prva neobična lekcija u učenju nemačkog jezika.

Na prvi pogled izgleda da Nemci broje „naopako“ i potrebno je navići se na taj specifični oblik brojanja.

Malo vežbe i to se postigne.

Idemo redom

Nemački brojevi 0- 10

0 = null
1 = eins
2 = zwei
3 = drei
4 = vier
5 = fünf
6 = sechs
7 = sieben
8 = acht
9 = neun
10 = zehn

Pročitaj: Kada koristimo za broj 1 oblik ein a kada eins link – klik ovde

Ova grupa brojeva se nauči kao pesmica i tu nema većih problema.

Nemački brojevi 11 – 19

11 = elf
12 = zwölf

13 = dreizehn
14 = vierzehn
15 = fünfzehn
16 = sechzehn
17 = siebzehn
18 = achtzehn
19 = neunzehn

Važno:

  1. Oblici brojeva 11 i 12 su specifični i jedinstveni
  2. Oblici brojeva 13 – 19 nastaju na sledeći način

Osnovni broj 1- 9 + zehn, 10

13 = dreizehn – 3 drei + 10 zehn

Potrebno je obratiti pažnju na sledeće brojeve – imaju mala odstupanja

16 = sechzehn – 6 sechs + 10 zehn

-s sa kraja reči 6 sechs otpada u 16 – sechzehn

17 = siebzehn – sieben + 10 zehn

-en sa kraja reči 7 sieben otpada u kombinaciji 17 – siebzehn

Nemački brojevi 20 – 29

20 = zwanzig

21 = einundzwanzig
22 = zweiundzwanzig
23 = dreiundzwanzig
24 = vierundzwanzig
25 = fünfundzwanzig
26 = sechsundzwanzig
27 = siebenundzwanzig
28 = achtundzwanzig
29 = neunundzwanzig

Od broja 21 Nemci počinju da broje „naopako“. Šta to znači:

  • Prvo se navode jedinice pa onda desetice: jedan i dvadeset, dva i dvadeset,… tako sve do 99
21 = einundzwanzig – ein 1 + und (i) + zwanzig (20)
26 = sechsundzwanzig – sechs 6 + und (i) + zwanzig (20)

 

nemački brojevi osnovni brojevi

 

Nemački brojevi 30, 40, 50, …, 100

30 = dreißig
40 = vierzig
50 = fünfzig
60 = sechzig
70 = siebzig
80 = achtzig
90 = neunzig
100 = (ein)hundert

Princip je sledeći:

40 = vierzig – 4 vier + zig

Obratićemo pažnju na sledeće:

  • 30 = dreißig – izuzetak

30  – nema nastavak – zig  nego ßig

  • 60 = sechzig; 70 = siebzig – pogledaj objašnjenje 16 i 17

Pročitaj: Redni brojevi u nemačkom jeziku

Nemački brojevi 101, 101, ….. 999

101 = (ein)hunderteins
102 = (ein)hundertzwei
103 = (ein)hundertdrei
104 = (ein)hundertvier…

Kada brojimo od sto važno je sledeće:

Kao i u našem jeziku kada kažemo sto ne moramo da dodamo oznaku broja 1 ali od broja dvesta moramo dodati 2:

Znači može 102 = (ein)hundertzwei ili einhundertzwei

Od 200

202 = zweihundertzwei

Pravilo:

999 = neunhundertneunundneunzig

9-neun + 100-hundert + 99-neunundneunzig

Nemački brojevi 1000, 1001, ….

1000 = (ein)tausend
1001 = (ein)tausendeins
1002 = (ein)tausendzwei

10.000 = zehntausend

Milioni, bilioni …

Million, Milliarde, Billion, Billiarde

Od 1.000.000 – milion pa naviše brojevi u nemačkom jeziku postaju  oblikom imenice i za razliku od svih brojeva koji se pišu malim slovom – Million, Milliarde, Billion, Billiarde pišu se velikim slovom i odvojeno od drugih brojeva ispred njih.

2 700 000 –  zwei Millionen sieben+hundert+tausend

Sie hat eine Million Euro gewonnen.

Auf der Erde leben fast sieben Milliarden Menschen.

Možemo malo i da vežbamo brojeve ovde

Negacije nein, nicht, nichts, kein, nie, niemals, u nemačkom jeziku …

0

 

U nemačkom jeziku postoji više vrsta reči i više načina na koji možemo da negiramo nešto.

Ta oblast – negiranje, negacije je određena specifičnim pravilima.

Osnovne negacije i načini negiranja u nemačkom jeziku su:

  1. nein

  2. nicht

  3. nichts

  4. kein, keine, keines, ..

  5. nie, niemals, nirgends

  6. un-, miss-, – los

  7. weder … noch, ohne dass

Ovaj tekst ćemo shvatiti kao uvod i način da pravilno razumemo nemački jezik. Svaka od navedenih stavki će se detaljno proučavati na odgvorajućem nivou učenja nemačkog jezika

Idemo redom:

  1. nein- ne

Nein je prva negacija sa kojom se susrećemo na samom početku učenja nemačkog jezika.

Odgovara našem ne i koristi se u slučajevima kada negiramo iskaz ili izjavu postavljenu u formi pitanja gde  moramo da se odlučimo, izvršimo izbor, da li je iskaz tačan ili ne.

Da li si ti Nemica?

Ne!

Da li si gladna?

Ne!

negacije nein

Ovo su slučajevi u kojima koristimo nein kao negaciju.

To su pitanja bez upitne reči na početku kao što su  wer, was, wohin.

U našem jeziku takva pitanja počinju sa da li a u nemačkom je glagol na prvom mestu.

Kommst du aus London? Da li dolaziš ili da li si iz Londona?

Znači glagol je na prvom mestu u ovakvoj upitnoj rečenici ( i mi to koristimo: Da li spavaš/spavaš li?)

Odgovor na konkretno pitanje je – ne.

Nein, aus Berlin.

  1. Nicht

Važno: čuveno pitanje  – kako se prevodi?

Kad budete prestali da bukvalno prevodite svaku reč i  da tako učite, počećete  zaista da napredujete u učenju.

nicht – ne

Nein se takođe prevodi sa ne – pa o čemu se radi?

Suština nije u bukvalnom prevodu nego u smislu i upotrebi ove negacije.

Nicht koristimo da negiramo predikat/radnju, opis/pridev,….

Das weiß ich nicht. To ja ne znam.

Er fährt nicht mit der U-Bahn, sondern mit dem Taxi. On se ne vozi, ne koristi U-Bahn nego taksi.

Das Haus ist nicht alt. Kuća nije stara.

Pročitaj: negacija nicht ili kein

3. nichts – ništa

Nichts, ništa je zamenica, tačnije neodređena zamenica i tu ne bi trebalo da se javljaju nedoumice. Nichts se ne deklinira, znači uvek ima ovaj isti oblik.

alles oder nichts haben- imati sve ili ništa

er ist mit nichts zufrieden – nisačim nije zadovoljan

so gut wie nichts – skoro ništa, nimalo

Nichts war gut genug.  Ništa nije bilo dovoljno dobro.

4. kein – negativni član

Ova tema je već objašnjena u posebnom tekstu.

Pročitaj: negativni član u nemačkom jeziku

5. nie, niemals, nirgends

nie, niemals, nirgends spadaju u priloge

Znači kada želimo da negiramo neki glagol, da kažemo da nešto nikada nismo radili – nie, nirgends/nirgendwo – nigde onda koristimo ovu vrstu negacije.

Er kann das Buch nirgends/ nirgendwo finden. On ne može nigde da pronađe knjigu.

6. un-, miss-, – los, …

I reč možemo negirati tako što dodajemo određene prefikse ili sufikse.

freundlich – unfreundlich

glücklos = ohne Glück …

O tome detaljnije u posebnom tekstu na odgovarajućem nivou učenja.

7. weder … noch, ohne dass

Možemo negirati izjave koristeći veznike.

O tome više pročitaj ovde, stavka broj 5 link

This website or its third party tools use cookies, which are necessary to its functioning. If you want to know more or withdraw your consent to all or some of the cookies, please refer to the privacy policy.By closing this banner or continuing to browse otherwise, you agree to our privacy policy.